Kako su u predškolskom razdoblju djeca sposobnija za učenje no ikad kasnije u životu, roditelji mogu još i dodatno poticati interes za ovo, za njih vrlo važno područje.  Naime, dokazano je da djeca s većim interesom za brojeve i slova lakše, brže i bolje nauče čitati, pisati i računati. K tome, ona se i općenito bolje nose sa školskim obavezama, te dobivaju i bolje ocjene što se pozitivno odražava i na njihovo samopouzdanje i stav prema školi.

Kako nikakav poseban program učenja nije ni potreban ni poželjan (metodičko osposobljavanje za pisanje, čitanje i računanje treba prepustiti stručnjacima u vrtićima i školi!), roditelji svoj utjecaj trebaju ograničiti na nenametljivo poticanje dječjeg interesa za brojeve i slova, te na osiguravanje poticajne okoline za učenje s igračkama, slikovnicama, abecedama, slovaricama, te papirom, olovkama, bojicama i drugim korisnim materijalima za kreativno dječje izražavanje. Prihvaćanjem, podržavanjem i poticanjem dječje znatiželje, odnosno odobravanjem, ohrabrivanjem, pohvalama i strpljivim odgovaranjem na dječja pitanja roditelji će pomoći djeci da svoje potencijale iskoriste i za učenje slova i brojki. Poticanje i učenje se mora odvijati isključivo na najprirodniji i djeci najprimjereniji način, kroz igru, strpljivo i bez ikakve prisile. Aktivnosti s brojkama i slovima imaju smisla jedino ako ih dijete dobrovoljno prihvati i potom uživa u njima, pa stoga moraju trajati samo toliko koliko to dijete želi, odnosno moraju prestati kad dijete zaklopi slikovnicu, prestane crtati ili prekine igru.

Roditelji moraju biti realni i u svojim očekivanjima, te moraju uvažavati sposobnosti svojeg djeteta. Razvoj je vrlo individualan pa neka djeca, posebno ona koja imaju starijeg brata ili sestru, žele vrlo rano početi učiti slova i brojiti, dok će druga to poželjeti mnogo kasnije. Bez obzira kakav bio interes djeteta, roditelji moraju paziti da ne pretjeraju, jer i najmotiviranije dijete pod pritiskom vrlo lako može izgubiti svaki interes.

SAVJETI ZA POTICANJE INTERESA ZA UČENJE SLOVA I BROJEVA

• djetetu čitajte što više i što češće možete, pa obavezno uvedite ritual čitanja prije spavanja,  ali čitajte i svaki put kada dijete to samoinicijativno poželi, te vam donese slikovnicu koju je samo odabralo;
• slikovnice neka budu što različitije (bajke, futurističke, smiješne, igre riječima, pjesmice, pitalice, brojalice, abecede…..), pisane jednostavnim i dobro vidljivim štampanim slovima i s kvalitetnim ilustracijama,  te prilagođene uzrastu (za manju djecu birajte kratke priče, za starije duže koje se čitaju u nastavcima!);
• kad sami nešto čitate (budite uzor i čitajte što više!), a dijete vas upita što radite, umjesto da odgovorite: "čitam" i nastavite sa svojom aktivnošću, uzmite ga u krilo i nastavite čitati zajedno s njim;
• ako čitate knjigu ili novine s nekim neutralnim sadržajem,dok je dijete u vašoj blizini, njegov interes za ono što radite možete i sami potaknuti tako da počnete čitate naglas;
• kada čitate s djetetom, bez obzira čitate li slikovnicu, novine ili knjigu, doista čitajte zajedno, odnosno prelazite njegovim prstićima po tekstu, komentirajte fotografije i ilustracije, te razgovarajte o pročitanom i doživljenom;
• pred djetetom što češće pišite, te pritom glasno izgovarajte ono što pišete i uključite ga u svoju aktivnost. Kada pišete popis za trgovinu pitajte što vam još nedostaje, koliko toga trebate (učenje brojeva!), što još trebate zapisati i sl. U trgovini zajednički čitajte popis, tražite stvari koje kupujete, komentirajte i brojite.
• s djetetom pišite razglednice, čestitke i pisma. Pitajte ga kome da pišete i što da napišete, te k tome zamolite prijatelje i rođake da djetetu pošalju razglednicu s ljetovanja i čestitku za rođendan;
• svakodnevne situacije iskoristite i za učenje brojeva. U razdoblju od 3 do 5 godine djecu zanimaju brojevi i broje sve što stignu. Osim u pravljenju popisa za kupovinu, neka vam djeca asistiraju dok kuhate i čitate recept ili postavljate stol (pritom svaki put kada spomenete broj, primjerice 2 jaja, 4 tanjura, neka dijete pokaže broj svojim prstićima!)
• s djetetom što češće  igrajte igre u kojima se pojavljuju količine, brojke i brojenje. Igrajte se dućana (kupujte, prodajte, važite, brojite...) ili čajanke (brojite i slažite žlice, šalice, tanjuriće, kolačiće, kocke šećera….);
• potičite dijete na likovno izražavanje, pohvaljujte ga i razgovarajte o onome što je nacrtalo, te potom zajedno smislite naslov rada, ispišite ga iznad, a njegovo ime ispod crteža (pišite vidljivim velikim štampanim slovima i pritom razgovijetno izgovarajte naslov crteža i ime djeteta!);
• uvažavajte i pohvaljujte ono što je dijete samo napisalo (greške u pisanju su normalne kao i greške u govoru), te nipošto ne ispravljajte njegov uradak, već uz komentar:"ovako to pišu odrasli", pokraj njegove riječi napišite riječ ispravno (na isti način učite i brojeve!);
• dok djetetu pokazujte pojedinačna slova uvijek ih izgovarajte glasno, jasno i ispravno a, b, c, d, a nikad ne be, ce, de...
• ne zadovoljavajte se samo gotovim materijalima, već zajedno s djetetom izrađujte slova i brojeve od papira, plastelina i tijesta, pišite štapom po pijesku, s kamenčićima ili plodovima iz prirode, te sami izrađujte slikovnice, abecede, plakate i postere;
• slova i brojeve učite na način da određeno slovo ili broj, nakon što ga jasno i glasno imenujete, na kratko pokrijete pravokutnikom od jednobojnog, debljeg kartona, potom ga maknete te zatražite od djeteta da odgovori koje je to slovo. Budite strpljivi, ne požurujte dijete i ne prelazite na slijedeće tako dugo dok nije svladalo prethodno;
• nakon 3. godine, u razdoblju u kojem dijete otkriva geometrijske oblike koji su važni za pisanje slova i brojeva, od tvrđeg kartona izrežite krug, trokut, pravokutnik, kvadrat, oval. Djetetu dajte zadatak da u svojoj okolini pronađe stvari koje su istog oblika, primjerice vrata, tv, ogledalo, tanjur...
• otprilike nakon 4. godine djetetu dajte zadatak da na slici u slikovnici ili  u sobi potraži sve stvari koje počinju s određenim slovom. Kasnije možete zatražiti da samo nabroji stvari na određeno slovo.

Valerija Rodek, dipl. pedagog