Mnoga istraživanja dokazuju da su računalne igrice neopravdano na lošem glasu. Kako su koncipirane na način da od igrača zahtijevaju umijeće brzog reagiranja, strateškog planiranja i kompleksnog rješavanja problema, mogu pozitivno utjecati na razvoj mnogih sposobnosti i kompetencija djeteta. Naime, u tijeku igre dijete iz sekunde u sekundu dolazi u neku novu situaciju i susreće se s novim i sve zahtjevnijim zadacima.

Da bi igru uspješno privelo kraju, dijete se oslanja ne samo na svoje postojeće potencijale, već mora uvidjeti i ispraviti svoje nedostatke i razviti nove svrsishodne kompetencije. Stoga, kroz računalne igre djeca razvijaju svoje perceptivne, mentalne i psihomotorne sposobnosti te produbljuju, odnosno šire svoje kompetencije.

Dokazano je da računalne igrice pozitivno utječu na sposobnost mišljenja, zaključivanja, rješavanja problema te kreativnost i inteligenciju, odnosno sposobnost snalaženja u novim situacijama. Kroz mnoge računalne igrice dijete se uči nositi sa stresom te posebno vlastitim neuspjehom i tako postaje emocionalno inteligentnije i kompetentnije. Štoviše, čak i video igrice s agresivnim sadržajem suprotno uvriježenom mišljenju same po sebi ne moraju imati negativan učinak na psihu djeteta. Dokazano je i da djeca iz stabilnog socijalnog okruženja u pravilu ne mogu kroz agresivne igrice i sama postati agresivna.

Stručnjaci smatraju da igrice s agresivnim sadržajem kod hiperaktivne djece uspješno razgrađuju agresivnost. No, agresivni sadržaji mogu imati negativan učinak kod već agresivne djece te poticati agresivno ponašanje kod djece koja su bila žrtve nasilja ili primjerice nemaju roditeljsko, odnosno odgajateljsko razumijevanje i podršku u slučaju da su izolirana od strane vršnjaka.

Osim toga računalne igrice mogu postati veliki problem i imati štetan utjecaj ako su neprimjerene dobi djeteta te ako dijete za računalom provodi suviše vremena te se time izlaže opasnosti od socijalne izolacije. Da se to ne bi dogodilo, roditeljima će zasigurno koristiti nekoliko savjeta za razumno korištenje računalnih igrica.

Savjeti za roditelje:

• ne koristite računalne igrice kao zamjenu za dadilju te kao sredstvo kažnjavanja ili nagrađivanja
• postavite jasna pravila i vremenska ograničenja za računalne igre te pazite da ih se djeca pridržavaju
• uputno je da djeca mlađe školske dobi igraju računalne igrice 20 do 30 minuta dnevno, ona između 10 i 13 godina najviše 60 minuta, a starija najviše 90 minuta
• obavezno se upoznajte sa sadržajem igrica koje vaše dijete koristi te pripazite da bude primjeren dobi, jer primjerice predškolska i djeca mlađe školske dobi ne mogu jasno razlučiti razliku između fikcije i stvarnosti
• s vremena na vrijeme zajedno odigrajte pokoju igricu te prethodno dopustite djetetu da vas uputi u njena pravila (dijete će biti ponosno što će i ono vas nečemu podučiti!)
• kako igrica govori mnogo i o igraču koji u njoj uživa, unaprijed ne zabranjujte igricu koja vam se čini neprimjerena, već je radije odigrajte zajedno kako biste otkrili zbog čega ga ona privlači te dobili materijal za razgovor o djetetovim osjećajima, očekivanjima te primjerice obrascima ponašanja
• informirajte se, odnosno obratite pažnju na to s kim, gdje i koliko često dijete koristi računalne igrice
• razmjenjujte svoja iskustva o igricama i igranju te općenito o korištenju računala s drugim roditeljima
• osim računala i igrica ponudite svojem djetetu i druge sadržaje, čitanje, glumu, ples, druženja ili sport koji doprinose psihičkom, socijalnom i tjelesnom rastu i razvoju.

Valerija Rodek, dip. pedagog