Šećer je namirnica za zaslađivanje, ali istovremeno i sirovina u proizvodnji koja se koristi kao sladno sredstvo s jedne, a oblikovanje strukture industrijskih proizvoda s druge strane. Svojevremeno je krenula velika kampanja protiv šećera i puno se govorilo o tri bijele smrti: o šećeru, brašnu i soli. Tako je stolni šećer (saharoza ili kemijski rečeno disaharid) prikovan na "stup srama", premda mu je glikemijski indeks oko 65 za razliku od skrivenog glavnog krivca koji ima glikemijski indeks preko 100, a to je maltozni sirup.

Danas šećer sve manje koristimo, a maltozni sirup sve više, iz čega nije teško izvući zaključak kako će u bliskoj budućnosti biti sve više oboljelih od dijabetesa. Naime, šećer u obliku sirupa koji je slađi od saharoze danas se nalazi ne samo u osvježavajućim napicima, vinu, pivu, nego i u mnogim drugim proizvodima: ketchupu, keksima, kolačima, sladoledu, limenkama, kompotima, zamrznutim slasticama itd.

U odnosu na sveprisutni sirup, stolni šećer je postao bezazlen, pa roditelji ne bi trebali strepiti od kolača posutih usitnjenim šećerom, već od raznobojnih osvježavajućih napitaka.

Ako se koliko toliko poznaju namirnice, onda uz pažljivu selekciju nije teško pronaći sladna sredstva koja bi se mogla koristiti u prehrani djece, a sve s ciljem da djeca od rane mladosti nauče razlikovati što je zdravo, a što nije. To su prije svega sušeno voće i prirodni sirupi te naravno med.

Melasa

Melasa je nusproizvod u proizvodnji šećera koji sadrži oko 50% saharoze, gusto je tekuće konzistencije (kao med) i tamne boje što je posljedica bogatstva mineralima. Naviknuti djecu na jutarnji obrok od cjelovitih žitarica koje su prelivene melasom je svakako dobra stvar. No, melasa se teško može kupiti posebno pakirana, osim u prodavaonicama zdrave hrane.

Sušeno voće

Osušeni plodovi voća (šljive, marelice, smokve...) imaju visoku koncentraciju šećera pa zaista mogu zasladiti sve ono čemu se dodaju (voćni kruh i pecivo, kompoti, razni deserti). Uz šećer, sušeno voće sadrži i brojne zaštitne čimbenike: vitamine, flavonoide, vlaknastu strukturu, itd.

Kod sušenih šljiva ukupni šećeri čine čak 38,2% od čega glukoza 25,5%, a fruktoza 12,5%. No ono na što se obično zaboravlja je da su sušene šljive među voćem na samom vrhu po količini zaštitnih antioksidacijskih čimbenika tipa flavonoida. Kad smo spomenuli zaštitne čimbenike, recimo i to da se grožđice nalaze u samom vrhu tablice po sadržaju antioksidanta (5900 TE/100g) dobivene DPPH metodom. No teško je vidjeti dijete školskog uzrasta da iz džepa ili torbe vadi grožđice i jede ih.

Sušene smokve sadrže više ukupnog šećera (48%) i zbog toga su zgodno sredstvo za zaslađivanje ili jednostavno služe kao energijski izvor. U sušenim smokvama količina glukoze koja je slađa od šećera iznosi 25%. Valja odmah reći da je sušena smokva izdašnija i u ostalim hranjivim tvarima. Tako 100 grama sadrži 162mg kalcija, 2mg željeza, bakra, mangana i drugih rijetkih minerala.

Sušene marelice imaju najviše ukupnog šećera tj. 53% od čega na glukozu otpada čak 33%. No ona je na neki način "kraljica" među sušenim voćem po visokom sadržaju niacina, kalija (1200mg) kao i zaštitnih čimbenika, a prije svega beta karotena (provitamina A) tj. 3600 i.j. na 100 grama. Ne treba spominjati koliko je ovaj vitamin važan za rast i razvoj djece.

Med

Bilo bi idealno kada bi svaki doručak za djecu sadržavao po žlicu meda. Međutim nije preporučivo med davati bebama do godinu dana jer u njemu možda ima tvari koje nerazvijeni probavni sustav neće moći probaviti.

Dr. sc. I. Kulier